Koronavirus: Šta zaposleni moraju da znaju

Zbog trenutne situacije i širenja novog koronavirusa u svijetu rada nastaju i nova zakonska pitanja: Ovde ćete pronaći najvažnija pitanja i odgovore.

Covid sertifikat

U Švicarskoj je 17. februara 2022. godine ukinut zahtjev za certifikatom. Međutim, certifikat je potreban za aktivnosti putovanja izvan Švicarske ovisno o propisima u ovim zemljama.

Šta učiniti ako sumnjate na Coronu?

  • Mislim da sam zaražen. Šta da radim?

    Nazovite svog ljekara i on će Vam postaviti prvu dijagnozu i objasniti Vam šta treba da radite. Svome poslodavcu niste dužni otkrivati svoje dijagnoze – ali ako ste zaraženi korona virusom preporučujemo da obavijestite svoga šefa, kako bi mogao da preduzme potrebne zaštitne mjere.

  • Porodični ljekar je prezauzet, i poslije 4 dana nisam dobio ljekarsko uvjerenje – šta da radim?

    Obavijestite svog šefa – najbolje pismenim putem, da zbog vanredne situacije nažalost niste dobili ljekarsko uvjerenje, ali da ćete mu dostaviti isto čim prije ga dobijete. Objasnite svome poslodavcu da vlasti u vanrednim situacijama preporučuju ljekarsko uvjerenje od 5 dana odsustva – kako se zdravstveni sistem ne bi opteretio.

  • Posebno ugrožene osobe: Da li mi poslodavac može dati otkaz, jer sam jedna od najugroženijih osoba?

    Nažalost, on može zaista da Vam da otkaz. Ali taj otkaz bi bio zlonamjeran. U tom slučaju Vam duguje do 6 mjesečnih plata. Vi za vrijeme otkaznog roka morate da protestujete pismenim putem protiv otkaza.

  • Napuštam posao zbog straha od infekcije. Šta rizikujem?

    Ako Vas vlasti ne upute na taj postupak, onda rizikujete da izgubite posao zbog neopravdanog izostanka – i tako gubite pravo na platu. Poslodavac Vam štaviše može dati momentalni otkaz nakon prve opomene i tražiti odštetu do 25 procenta Vaše mjesečne plate.

    Međutim, ako su Vaši strahovi opravdani (na primjer ako Vaš poslodavac ne poštuje zaštitne mjere koje su postavile službene vlasti), imate pravo da odbijete posao.U tom slučaju Vam Vaš poslodavac mora isplatiti platu. Prije ovog koraka skrenite pažnju svome šefu da postoje nepravilnosti koje mora brzo da ispravi. Najbolje je da to uradite u pisanom obliku ili u prisustvu nekog od Vaših kolega. Ako Vaš šef ne reaguje, možete odbiti da radite. Međutim, preporučujemo Vam da se udružite sa kolegama s posla i/ili da uključite svoj sindikat. Ako dođe do spora, trebalo bi dokazati nepravilnosti. Isto tako možete uključiti i kantonalnu inspekciju rada, koja može sankcionisati poslodavca.

    Adrese kantonalnih inspekcija.

  • Oporavio sam se od Covid-19 virusa, ali prema ljekaru i dalje sam zaražen i moram ostati kod kuće. Da li će me osiguranje za bolovanje i dalje plaćati?

    Da. Sve dok Vaš ljekar i dalje izdaje ljekarsko uvjerenje i dok potvrđuje bolovanje, i dalje ćete primati dnevnice za slučaj bolesti od Vašeg osiguranja.

  • Nalazim se u samoizolaciji. Imam li pravo na naknadu za gubitak zarade?

    Ako ste sami bolesni i doktor Vam potvrdio bolovanje, imate pravo – kao kod uobičajenog bolovanja – pravo na naknadu dnevnica za bolovanje, pod uslovom da je Vaš poslodavac sklopio odgovarajuće osiguranje.

    Ako sami niste bolesni, ali ste zvanično zbog kontakta sa pozitivno testiranom osobom u izolaciji i ako Vam karantin potvrđuje doktor, imate pravo na nadoknadu gubitka zarade tokom korona krize. Ako se samoizolirate bez naredbi vlasti, nemate pravo na naknadu.

Zdravstvena zaštita u preduzeću – Šta šef smije da uradi?

  • Kako bi manje ljudi istovremeno bilo prisutno u kancelariji, moj šef je skratio radno vrijeme – i sada želi da mi isplati manje plate. Da li je to moguće?

    Ne, to ne može. Vaš šef ima obavezu da štiti zdravlje svojih radnika ali ne da Vi plaćate ceh za to. Vi imate pravo na Vašu dosadašnju platu.

  • Naša kompanija je prešla na rad od kuće. Na šta treba posebno skrenuti pažnju?

    I kod obavljanja posla od kuće zakon o radu nalaže zaštitu zdravlja na poslu. Šef mora odgovarajuće organizovati obavljanje posla i obezbjediti odgovarajuće instrumente rada. Odredbe o regulisanju radnog vremena i periodima odmora ostaju neizmjenjene i važe i za rad od kuće – od suštinskog značaja je da se postavi održi granica između posla i odmora. Kod zaposlenih koji brinu o maloj djeci, posebno se mora uzeti u obzir sklad između porodice i posla.

Briga o djeci – ostati kod kuće, kad i kako?

  • Šta da radim ako mi je dijete bolesno i moram da ostanem kod kuće?

    Nakod prikazivanja ljekarskog uvjerenja možete uzeti najmanje tri dana slobodno. Zbog Vaše zakonske obaveze da brinete o svojoj djeci i duže. Dužni ste brzo naći drugo rješenje, tj. organizovati eksterno čuvanje djece. Sve dok niste organizovali eksternu brigu o djeci Vaš poslodavac je dužan da najmanje tri dana, a ako je neophodno i duže, isplaćuje platu. Podrazumeva se da ste Vi poduzeli sve mjere da što prije nađete rješenje za čuvanje djece (Čl. 324a OR).

Zatvaranje preduzeća, nužno prekidanje posla, nastavak isplate plata

Nezaposlenost – Obaveze prema ALK i RAV

  • Moj poslodavac je prijavio prinudan prekid rada – i uprkos tome dao mi otkaz. Smije li on to? Dobijam li samo 80 odsto plate za vrijeme otkaznog roka?

    Da, on to može – jer nažalost otpuštanje nije zabranjeno iako je prijavljeno prinudan prekid rada. Ali poslodavac ne smije više podnijeti zahtjev za naknadu usljed prinudnog prekida rada , i za vrijeme otkaznog roka Vam duguje punu platu.

  • Imam novi posao, sad šef želi da napustim prije nego što započnem na novom poslu.

    Čim su dvije strane sklopile ugovor onda je taj ugovor prihvaćen od obe strane – svejedno da li je ugovor pismen ili usmen -, on važi i mora se poštovati. Ako Vaš novi šef želi da Vam da otkaz prije nego započnete da radite, on to može. On mora da se pridržava otkaznog roka, i za to vrijeme Vam duguje 100 odsto platu.

Zaposleni na određeno vrijeme i privremeno zaposleni kao i zaposleni koji rade na poziv

  • Radim na određeno vrijeme na satnicu. Da li ću dobiti platu iako nema više naloga?

    U osnovi da, poslodavac Vam duguje platu, čak i ako Vas ne zove na posao svejedno da li ste zaposleni stalno ili privremeno na satnicu. Jedini preduslov za to je da je radno vrijeme regulisano ugovorom, a ne da Vas šef na osnovu raspoloženja kad mu je volja zove da radite na satnicu. Ugovor se može zaključiti i usmeno ili prećutnim putem kroz odgovarajuće ponašanje. (vgl. Posao po pozivu, vidi dole)

    Ako je Vaše radno vrijeme regulisano na ovaj način, duguje Vam se plata – čak i u slučaju zatvaranja preduzeća: Savezno vijeće je zaključilo da za vrijeme korona krize za zaposlene koji su novi takođe postoji pravo na naknadu usljed prinudnog prekida rada.  

  • Zaposlen sam privremeno, firma u kojoj bi trebalo da radim zatvara se. Da li dobijam platu?

    Da, ali ne od preduzeća za koje bi trebalo da obavljate poslove, već od agencije koja Vas unajmljuje, sa kojom imate ugovor. Ova agencija, a ne operativno preduzeće, mora da Vas informiše o raskidu ugovora. U slučaju neograničenih naloga zapošljavanja važe otkazni rokovi od dva dana (prva 3 mjeseca) do 1 mjesec (od 7. mjeseca zaposlenja). Kod ugovora na određeno vrijeme važi ugovor do datog datuma zaposlenja – do tada postoji pravo na platu.

  • Radim po pozivu, neredovno, ponude neposredno po pozivu. Šta dobijam?

    Ako ste radili veoma neredovno i Vaš šef je slobodno odlučivao hoće li Vas pozvati ili ne na posao – onda nemate pravo na platu, ako Vas šef više ne poziva na posao

    Ako ste, s druge strane, duže vremena radili sa relativno stalnim brojem sati i više Vam nije dodijeljen posao, imate pravo na platu. Jer Vi polazite od toga da biste mogli obavljati isti obim posla. Poslodavac mora da Vam da otkaz ukoliko želi da okoča isplatu plate. Ali i za vrijeme otkaznog roka imate pravo na platu.

    Ako Vaš poslodavac jednostrano određuje kad treba da radite, imate pravo na prosječnu platu, ako Vas poslodavac iznenada prestane zvati na posao. Takođe imate pravo na prosjek plate za vrijeme otkaznog roka. Kao prosjek se uzima prosjek poslednjih 12 mjeseci, eventualno i manje, ako je radni ugovor trajao kraće.

  • Da li kod rada po pozivu ostvarujem pravo na pomoć za nezaposlene?

    Da. Preduslov za to da je radni odnos trajao najmanje 6 mjeseci, i da ste redovno pozivani na posao.

Prekovremeno radno vrijeme odmor – šta važi u doba korone?

  • Mnogo radnih kolega je bolesno, šef zahtijeva prekovremeni rad. Smije li on to?

    Ako je prekovremeni rad potreban za preduzeće, dužni ste da radite prekovremeno, koliko je to u Vašoj moći i razumnom obimu. Hitne porodične obaveze, na primjer, mogu učiniti da prekovremeni rad nije prihvatljiv. Međutim i u slučaju korona krize mora da se poštuje Zakon rada (maksimalno radno vrijeme, poštovanje odmora pauza)

  • Moj poslodavac zahtijeva da kompenzujemo prekovremene sate – da li je to u redu?

    U principu Vi ste obavezni da svoje prekovremene sate kompenzirate kroz slobodno vrijeme, i šefu je tako i tako potrebna Vaša saglasnost izuzev ako je Vašim ugovorom ili opštim kolektivnim ugovorom regulisano da poslodavac može jednostrano da odredi kompenzaciju prekopvremenih sati.

  • Uskoro ću na odmor, ali putovanje je otkazano. Može li on to da uradi?

    Da, zato što je cilj odmora, opuštanje i dalje moguć. Korona i s tim povezana ograničenja putovanja i odmora nisu dovoljan razlog da se spriječi svrha odmora. U tom pogledu šef može insistirati na korišćenju dogovorenog odmora. Na kraju krajeva odlučuje sud. Bilo bi drugačije za slučaj karantene, neophodne samoizolacije ili ako se razboliš:Odmor se ne može tu zaračunati.

  • Smijem li da koristim odmor za vrijeme prinudnog prekida rada (Kurzarbeit)?

    Da, i za odmor imate pravo na punu platu kao da prinudnog prekida rada nema.

  • Ako ja kao satničar za vrijeme prinudnog prekida rada uzmem odmor, da li dobijam platu?

    Ako uz satnicu normalno dobijate i dodatak za odmor onda normalno za vrijeme odmora nemate pravo na platu. Ovo se takođe odnosi i za vrijeme prinudnog prekida rada, i za vrijeme odmora u tom slučaju nemate pravo na naknadu za prinudan prekid rada. Jer Vam je odmor isplaćen uz platu kao dodatak na satnicu. Kod 4 nedjelje odmora dodatak iznosi 8,33 procenta.

  • Ako se za vrijeme odmora zaglavim zbog situacije sa pandemijom, imam li pravo na platu?

    Sve zavisi. Ako ste zadesili na mjestu koje je zvanično pod karantinom, imate pravo na platu. Ako niste u zoni karantina nemate pravo na platu – ukoliko se ne vratite na vrijeme sa odmora sami snosite riziko za to. Ovo se takođe odnosi, na primjer, ako Vaša avio-kompanija do daljnjeg ne obavlja povratne letove za Švajcarsku.