Koronavirus: Šta zaposleni moraju da znaju

Zbog trenutne situacije i širenja novog koronavirusa u svijetu rada nastaju i nova zakonska pitanja: Šta važi ako mi se dijete razboli? Da li poslodavac može imati karantin? Da li i dalje dobijam punu platu? Ovde ćete pronaći najvažnija pitanja i odgovore.

Nema plate? Nema dovoljno radnih zadataka?

Recite svome poslodavcu (putem dole navedenog pisma), koja su Vaša prava! Unia Vam daje na raspolaganje prijedloge pisama u Word formatu, koje možete preuzeti i prilagoditi.

Njemački | francuski | italijanski

Pitanja i odgovori se stalno ažuriraju (na osnovu odluka vlasti o preduzimanju aktuelnih mjera)

Ko je pod rizikom? Šta učiniti ako sumnjate na Coronu?

  • Pripadam li rizičnoj grupi?

    Ako imate 65 i više godina, onda da. Isto tako ako ste prethodno bolovali od bolesti kao što su hronična upala pluća i respiratorne bolesti, kardiovaskularne bolesti, srčane tegobe, visok krvni pritisak, dijabetes. U rizičnu grupu spadate i ako primate terapije, koje slabe Vaš imuni sistem. (Član. 10b, Covid-19-Odredba 2).

  • Mislim da sam zaražen. Šta da radim?

    Nazovite svog ljekara i on će Vam postaviti prvu dijagnozu i objasniti Vam šta treba da radite. Svome poslodavcu niste dužni otkrivati svoje dijagnoze – ali ako ste zaraženi korona virusom preporučujemo da obavijestite svoga šefa, kako bi mogao da preduzme potrebne zaštitne mjere.

  • Pripadam rizičnoj grupi, želim da ostanem kod kuće – da li dobijam platu?

    Da, pod određenim uslovima. Poslodavci se podstiču da za posebno rizične ljude omoguće rad od kuće (Homeoffice). Ako rad od kuće nije moguć i ako se na radnom mjestu ne može obezbjediti zaštita od infekcije, možete ostati kod kuće. Šef Vam mora i pored toga što ste odsutni plaćati platu. Na zahtjev šefa morate dostaviti ljekarsko uvjerenje.
     
    Mi Vam preporučujemo  da već na početku, tražite potvrdu od ljekara.

  • Porodični ljekar je prezauzet, i poslije 4 dana nisam dobio ljekarsko uvjerenje – šta da radim?

    Obavijestite svog šefa – najbolje pismenim putem, da zbog vanredne situacije nažalost niste dobili ljekarsko uvjerenje, ali da ćete mu dostaviti isto čim prije ga dobijete. Objasnite svome poslodavcu da vlasti u vanrednim situacijama preporučuju ljekarsko uvjerenje od 5 dana odsustva – kako se zdravstveni sistem ne bi opteretio.

  • Moja supruga pripada rizičnoj grupi. Mogu li odbiti da odem na posao?

    Kad god je to operativno moguće, poslodavac Vam mora omogućiti rad od kuće (Homeoffice). Ako to nije moguće, trebalo bi da Vam omogući da iskoristite svoje prekovremene sate, odmor ili da Vam omogući neplaćeni odmor. Ako i to nije moguće iz tehničkih razloga i Vi ne dođete na posao, nemate pravo na platu.

  • Da li mi poslodavac može dati otkaz, jer pripadam rizičnoj grupi?

    Nažalost, on može zaista da Vam da otkaz. Ali taj otkaz bi bio zlonamjeran. U tom slučaju Vam duguje do 6 mjesečnih plata. Vi za vrijeme otkaznog roka morate da protestujete pismenim putem protiv otkaza.

  • Napuštam posao zbog straha od infekcije. Šta rizikujem?

    Ako Vas vlasti ne upute na taj postupak, onda rizikujete da izgubite posao zbog neopravdanog izostanka – i tako gubite pravo na platu. Poslodavac Vam štaviše može dati momentalni otkaz nakon prve opomene i tražiti odštetu do 25 procenta Vaše mjesečne plate.

    Međutim, ako su Vaši strahovi opravdani (na primjer ako Vaš poslodavac ne poštuje zaštitne mjere koje su postavile službene vlasti), imate pravo da odbijete posao.U tom slučaju Vam Vaš poslodavac mora isplatiti platu. Prije ovog koraka skrenite pažnju svome šefu da postoje nepravilnosti koje mora brzo da ispravi. Najbolje je da to uradite u pisanom obliku ili u prisustvu nekog od Vaših kolega. Ako Vaš šef ne reaguje, možete odbiti da radite. Međutim, preporučujemo Vam da se udružite sa kolegama s posla i/ili da uključite svoj sindikat. Ako dođe do spora, trebalo bi dokazati nepravilnosti. Isto tako možete uključiti i kantonalnu inspekciju rada, koja može sankcionisati poslodavca.

    Adrese kantonalnih inspekcija.

  • Postavljen sam u karantin. Na koju naknadu imam pravo?

    Pravo na naknadu imaju ko je u trenutku prekida rada bio u svojstvu zaposlenog ili je radio samostalno i oni koji su imali obavezno osiguranje. Starost nije bitna. Da biste ostvarili pravo na naknadu karantin mora da predloži doktor ili vlasti. Ako niste sigurni pozovite svoga ljekara. Zahtjev za naknadu podnosi svako za sebe kao oštećena osoba.

    Prijavni obrazac za nadoknadu gubitka zarade i dodatne informacije
    www.ahv-iv.ch/

  • Oporavio sam se od Covid-19 virusa, ali prema ljekaru i dalje sam zaražen i moram ostati kod kuće. Da li će me osiguranje za bolovanje i dalje plaćati?

    Da. Sve dok Vaš ljekar i dalje izdaje ljekarsko uvjerenje i dok potvrđuje bolovanje, i dalje ćete primati dnevnice za slučaj bolesti od Vašeg osiguranja.

  • Nalazim se u samoizolaciji. Imam li pravo na naknadu za gubitak zarade?

    Ako ste sami bolesni i doktor Vam potvrdio bolovanje, imate pravo – kao kod uobičajenog bolovanja – pravo na naknadu dnevnica za bolovanje, pod uslovom da je Vaš poslodavac sklopio odgovarajuće osiguranje.

    Ako sami niste bolesni, ali ste zvanično zbog kontakta sa pozitivno testiranom osobom u izolaciji i ako Vam karantin potvrđuje doktor, imate pravo na nadoknadu gubitka zarade tokom korona krize. Ako se samoizolirate bez naredbi vlasti, nemate pravo na naknadu.

Zdravstvena zaštita u preduzeću – Šta šef smije da uradi?

  • Da li poslodavac može da naredi da se radnom kolektivu mjeri temperatura?

    Da. S obzirom na korona krizu takva mjera je odgovarajuća i prilagođena situaciji. Poslodavac je obavezan da preduzme neophodne mjere zaštite zdravlja, i u trenutnoj situaciji, mjerenje temperature jeste jedna od tih mjera. (v. Zakon o radu-Odredba 3, ArGV3)

  • Ako imam temperaturu, može li me poslati kući? Da li dobijam platu?

    Da, ako imate temperaturu, nesumnjivo ste bolesni, i trebalo bi da idete kući. Prilikom bolovanja imate pravo na tzv. isplatu dnevnica, pod uslovom da ste odgovarajuće osigurani. Nazovite svog ljekara i nabavite ljekarsku potvrdu – kako ne biste opteretili zdravstveni sistem, Savezna vlada preporučuje ljekarsko uvjerenje od petog dana odsustva sa posla. (vidi takođe i Član. 324a OR)

  • Moj šef šalje one koji se vraćaju iz područja visokog rizika u karantin. Smije li on to da radi?

    Ne, on to ne smije. Karantin mogu da odrede samo vlasti, a ne i privatnici. Primjenjuju se direktive kantonalnog ljekara, Savezne vlade za zdravstvo (BAG) i Federalnog ministarstva za vanjske poslove (EDA). Međutim, ono što poslodavac smije da radi: može Vas poslati kući tokom određenog vremenskog perioda, ali za to vrijeme mora da Vam nastavi isplaćivati platu.

  • Šef zahtijeva od mene, da – i kod kuće – poštujem higijenske mjere. Smije li on to?

    Vaš poslodavac može izdati uputstva za higijenu i zaštitu zdravlja u preduzeću, i da se za to izdaju posebna uputstva za pridržavanje tih mjera. Toga se morate pridržavati, inače se suočavate sa sankcijama. (Čl. 321d OR)

    Međutim izvan kompanije, dakle u Vašoj kući, šef ne smije da Vam govori kako da održavate potrebnu higijenu. Međutim, itekako imate obavezu da obavijestite svog poslodavca ako je neko u Vašoj neposrednoj blizini obolio od korone, ili ako ste nedavno bili u rizičnoj zoni. (Čl. 321a OR)

  • Da li mi šef može dodijeliti drugo mjesto rada ili neki drugi posao?

    U principu da, ali… - u posebnim situacijama kao što je korona kriza, Vaš poslodavac ima pravo da privremeno zatraži da obavljate drugi posao ili da radite na drugom mjestu. Međtim ovo pravo je ograničeno: novo radno mjesto i novi posao moraju biti razumni i ne smiju povrijediti vaša lična prava – koja se moraju pojedinačno sagledati.

    Na primjer: ako Vam šef dodijeli neko radno mjesto koje je udaljeno i koje nije kompatibilno sa Vašim porodičnim obavezama, možete odbiti to radno mjesto. Međutim, ako razgovorom pokušate naći sporazumno rješenje, izbjeći ćete svađu. U svakom slučaju, novonastale troškove zbog promjene po nalogu poslodavca snosi poslodavac. (Čl. 327a OR)

  • Poslodavac zahtijeva da se zaposleni vakcinišu protiv gripa. Smije li to da zahtijeva?

    To zavisi od preduzeća/kompanije – slučaj na odjeljenju intezivne njege novorođenih beba u bolnici veoma se razlikuje od slučaja u špediterskoj firmi ili na gradilištu. Generalno, poslodavac ne smije prisiljavati na vakcinu, kontakt sa mušterijama i/ili kolegama uglavnom nije dovoljan razlog za to. (vidi. Čl. 28 ZGB)

  • Kako bi manje ljudi istovremeno bilo prisutno u kancelariji, moj šef je skratio radno vrijeme – i sada želi da mi isplati manje plate. Da li je to moguće?

    Ne, to ne može. Vaš šef ima obavezu da štiti zdravlje svojih radnika ali ne da Vi plaćate ceh za to. Vi imate pravo na Vašu dosadašnju platu. Umjesto toga, Vi možete skrenuti pažnju svome poslodavcu da može konkurisati za nadoknadu za skraćeno radno vrijeme.

  • Naša kompanija je prešla na rad od kuće. Na šta treba posebno skrenuti pažnju?

    Posao od kuće se toplo preporučuje u vrijeme pandemije, gdje god je to operativno izvodljivo. I kod obavljanja posla od kuće zakon o radu nalaže zaštitu zdravlja na poslu. Šef mora odgovarajuće organizovati obavljanje posla i obezbjediti odgovarajuće instrumente rada. Odredbe o regulisanju radnog vremena i periodima odmora ostaju neizmjenjene i važe i za rad od kuće – od suštinskog značaja je da se postavi održi granica između posla i odmora. Kod zaposlenih koji brinu o maloj djeci, posebno se mora uzeti u obzir sklad između porodice i posla.

  • Moja firma se ne pridržava mjera koje zahtijevaju vlasti. Šta da radim?

    Vaš poslodavac je dužan da preduzme sve potrebne mjere za zaštitu zdravlja svojih zaposlenih. Ako poslodavac prekrši svoju dužnost brige, onda biste Vi i Vaše kolege koji su takođe pogođeni trebali pismenim putem obavijestiti svog poslodavca o ovoj neispravnosti i odrediti kratak rok u kome se moraju preduzeti odgovarajuće mjere.. Inače mu zaprijetite da ćete prestati sa radom. Ako se situacija ne popravi u datom roku, zaposleni mogu odbiti da rade, pri čemu šef mora nastaviti da isplaćuje platu. Međutim odbijanje rada je relativno teška mjera, pa je poželjno da se obartite kantonalnoj inspekciji rada i potražite savjet od sindikata prije nego što preduzmete ovaj korak.

  • Ja na štandu brze hrane moram da radim, dok moje kolege ne moraju da rade u restoranu. Zašto?

    U stvari, štandovi brze hrane nisu pogođeni mjerama zatvaranja. Oni mogu i dalje da ostanu otvoreni i da rade, ali pod uslovom da se mušterije poslužuju na šalteru bez mjesta za sjedenje ili stajanje. Vaš poslodavac mora da vodi računa da za Vas i za mušterije osigura mjere higijene, zdravstvenu zaštitu, kao i rastojanje.

Briga o djeci – ostati kod kuće, kad i kako?

  • Škole su zatvorene, moram da pazim na djecu. A moj posao?

    Ako Vaše dijete ne može ići u školu ili jaslice, pa iako nije bolesno, onda ne samo da imate pravo, već i zakonsku obavezu da brinete o svom djetetu, čak iako zbog toga izostajete s posla. Budući da je uvedena primjena prinudnih mjera za zaštitu stanovništva, čak i ako privremeno ne idete na posao, šef Vam mora za neko određeno vrijeme od najmanje tri dana i dalje plaćati platu (Čl. 324a OR, Art. 276 ZGB).

    Za vrijeme korona krize po novome imate pravo na odštetu od 4. dana, ukoliko morate da prekinete posao zbog brige o djeci do 12. godine starosti. (Covid-19-Verordnung 2)

  • Kako i gdje da podnesem zahtjev za naknadu ako moram da pazim na djecu?

    Pravo na naknadu ima svako ko je zaposlen ili samozaposlen i u trenutku prekida rada plaćao doprinose za AHV osiguranje. Zahtjev se podnosi pomoću obrasca «Prijava za naknadu zarade usljed korone». Nadoknda se prijavljuje kod odgovarajuće kompenzacione kase, i to kod kase onog roditelja koji ostaje sa djecom. Ako oba roditelja brinu o djeci mogu se oba prijaviti. Kasa plaća samo jedan dodatak, jer se polazi od toga da je obično jedna osoba potrebna za njegu djece dok druga osoba umjesto toga može da radi.
     
    Kompenzacioni fond/kasa prenosi nadoknadu direktno na onu osobu koja ima pravo na dodatak. Ako poslodavac i dalje plaća platu onda se nadoknada isplaćuje direktno na psolodavca. Pravo na nadoknadu ističe čim nađete rješenje za brigu o djeci ili mjere borbe protiv korone virusa ukinu. Za samozaposlene pravo prestaje kada se isplati 30 dnevnica.

    Više informacija: www.bsv.admin.ch/dam/bsv/de/dokumente/eo/faktenblaetter/faq-entschaedigung-erwerbsausfall-coronavirus.pdf
    Obrazac: www.ahv-iv.ch

  • Da li roditelji imaju pravo na nadoknadu za vrijeme školskog raspusta?

    Ne, za vrijeme školskog raspusta nemaju pravo na nadoknadu jer škola je za to vrijeme i u normalnim uslovima zatvorena. Pravo postoji onda ako roditelji za vrijeme raspusta iskoriste ponudu za brigu o djeci za vrijeme raspusta koju škola ili drugi davaoci daju na raspolaganje tokom školskih raspusta. Međutim pravo postoji i ako roditelji za vrijeme školskog raspusta plaćaju neku treću osobu za čuvanje, koja pripada rizičnoj grupi i zbog toga ne može da čuva djecu.

  • Šta da radim ako mi je dijete bolesno i moram da ostanem kod kuće?

    Nakod prikazivanja ljekarskog uvjerenja možete uzeti najmanje tri dana slobodno. Zbog Vaše zakonske obaveze da brinete o svojoj djeci i duže. Dužni ste brzo naći drugo rješenje, tj. organizovati eksterno čuvanje djece. Sve dok niste organizovali eksternu brigu o djeci Vaš poslodavac je dužan da najmanje tri dana, a ako je neophodno i duže, isplaćuje platu. Podrazumeva se da ste Vi poduzeli sve mjere da što prije nađete rješenje za čuvanje djece (Čl. 324a OR).

Zatvaranje preduzeća, nužno prekidanje posla, nastavak isplate plata

  • Moja firma je zatvorena usljed korone. Da li ću dobiti platu?

    Da. Ako je poslodavac zatvorio sam od sebe obavezan je da Vam isplaćuje platu. Isto tako, ako mora zatvoriti zbog primjene mjera koje su doinijele vlasti i to spada u ekonomski rizik preduzeća. Poslodavac  može da prijavi  za naknadu zbog prinudne obustave rada (Kurzarbeit).

  • Kada poslodavac može da podnese zahtjev za naknadu usljed nužnog prekida rada (KAE)?

    Naknada usljed nužnog prekida rada se može zahtijevati usljed ekonomskih razloga (konjukturne promjene, strukturalni razlozi). Prekid posla zbog pada potražnje jedan je od ekonomskih razloga. Poslodavac mora dokazati da je prekid rada uslijedio zbog situacije zbog korona virusa.

    Naknada za nužno prekidanje rada se može zahtijevati, ako se prekid može pripisati primjeni prinudnih mjera po službenoj dužnosti (npr. zatvaranje preduzeća, zatvaranje gradova, zatvaranje granica).

    Savezna Vlada je ublažila postupak za naknadu zbog nužnog prekida rada. Novo je da zahtjev za naknadu usljed nužnog prekida rada mogu podnijeti i temporerni (privremeno zaposleni) kao i zaposleni na određeno vrijeme i učenici u privredi. Karenc dani su ukinuti, naknada za prinudan prekid rada je od prvog dana. Po novome ne moraju prvo da se iskoriste prekovremeni sati da bi se podnio zahtjev za naknadu.

  • Koja su starosna ograničenja za pravo na naknadu za prinudan prekid rada?

    Pravo počinje završetkom obaveznog školovanja, što znači da i učenici i zaposleni mlađi od 18 godina takođe imaju pravo na naknadu. Gornja granica je kada dostignete normalnu starosnu penziju AHV-penzionisanje; pravo prestaje čim se ne uplaćuju doprinosi za nezaposlene što znači u narednom mjesecu poslije navršene 64. Ili 65. R+rođendana.

  • Vlasnik sam i istovremeno zaposlen u d.o.o(GmbH). Da li ću dobiti naknadu zbog prekida rada?

    Da. Savezna vlada je odlučila da za vrijeme korona krize po novom i osobe «koje su u sličnoj poziciji poslodavca» imaju pravo na naknadu zbog prinudnog prekida rada. Vi ste u svojstvu partnera suvlasnika dionice, istovremeno i zaposleni, tako da spadate u tu kategoriju.

  • Da li je tačno da za naknadu usljed prinudne obustave rada mogu prijaviti i učenici u privredi?

    Da. Savezno vijeće je donijelo odluku usljed korona krize i učenici imaju pravo na naknadu usljed nužnog prekida rada.

  • Da li je tačno da zaposleni na određeno vrijeme i privremeno zaposleni imaju pravu na naknadu usljed prinudnog prekida rada?

    Da. Savezno vijeće je odlučilo da za vrijeme korona krize i privremeno zaposleni i zaposleni na određeno vrijeme imaju pravo na naknadu usljed nužnog prekida rada.

  • Da li je mome šefu potrebna moja saglasnost za naknadu usljed prinudnog prekida rada? Mogu li ja to odbiti?

    Za vrijeme prinudnog prekida rada dobijate samo 80 odsto Vaše prethodne plate.Zato je nužna Vaša saglasnost, kako bi šef mogao da prijavi naknadu za Vas usljed prinudnog prekida rada. (Čl 31a/d Čl. 33 Stav 1, Čl. 34 Stav 1 AVIG)(Čl 31a/d AVIG)

    Imate pravo da odbijete naknadu usljed prinudnog prekida rada i da zahtijevate punu platu. Međutitim rizikujete da Vas šef otpusti iz finansijskih razloga. Za mnoge zaposlene je 20 procenata prouzrokovanih nužnim prekidom rada veliko opterećenje, stoga se Unija zalaže za naknadu pune plate.

  • Ja sam na bolovanju, moja firma prijavljuje prinudan prekid rada. Da li dobijam 100 odsto moje plate (bolovanje) ili samo 80 procenata zbog (prinudnog prekida rada)?

    Vi imate pravo na isplatu plate za vrijeme bolovanja po osnovu Obligacionog prava ili pravo na dnevnice iz osiguranja ukoliko je Vaš poslodavac sklopio ugovor o osiguranju dnevnica za vrijeme bolovanja. Ono što se odnosi na Vas stoji u Vašem ugovoru ili eventualno u opštem kolektivnom ugovoru.

    Isplata plate za vrijeme bolovanja u prvoj godini zaposlenja je 3 nedjelje, poslije toga pravo se reguliše prema skali (treba se raspitati na sudu rada). 100 % zarade duguje se ako osoba u potpunosti ne može da radi. Osiguranje za slučaj bolesti plaća u pravilu 80 procenata od plate kod potpune radne nesposobnosti i to do 720 dana i ne samo nekoliko nedjelja kao što je regulisano Obligacionim pravom.

    Ne možete istovremeno biti na bolovanju i na prinudnom prekidu rada – ko je na bolovanju neće dobiti naknadu za prinudan prekid rada.

    Napomena: Prema Obligacionom pravu ne postoji pravo na nadoknadu u prvoj godini zaposlenja prva tri mjeseca kao i ugovorima na određeno vrijeme koji traju kraće od 3 mjeseca.

  • Pripadam rizičnoj grupi. Može li šef da me prijavi za naknadu za prinudan prekid rada?

    Ako posao od kuće nije moguće organizovati, šef može za Vas pojedinačno da prijavi naknadu za prinudan prekid rada. Uslov je, da ekonomski izazvan gubitak rada čini najmanje 10 procenata radnog vremena. Za prinudan prekid rada je potrebna Vaša saglasnost. Kada Vas pita za Vašu saglasnost, uzmite u obzir da sadašnji prinudan prekid rada Vam osigurava radno mjesto.

  • Gdje mogu naći detaljne informacije o naknadi usljed nužnog prekida rada?

    Više informacija i o nužnom prekidu rada povezanom sa korona krizom možete naći na stranici Unia-Arbeitslosenkasse i Seco (Staatssekretariat für Wirtschaft).

Nezaposlenost – Obaveze prema ALK i RAV

  • Šta se promijenilo sa Korona-krizom u vezi obaveza u slučaju nezaposlenosti?

    Posao treba i dalje tražiti, ali podnošenje dokaza o ličnim naporima za traženje posla može da se oslobodi. Nezaposleni koji su prijavljeni kao nezaposlena lica moraju dokaz o traženju posla priložiti najkasnije mjesec dana nakon prestanka korona odredbi. Tako je Savezno vijeće tokom koronske krize produžilo isplatu dnevnica za najviše 120 dnevnica kako bi se izbjeglo stanje bez ikakvih prihoda. I okvirni period za naplatu se produžava za dvije godine ako u datom okviru nije moguća naplata svih dnevnica.

  • Moj poslodavac je prijavio prinudan prekid rada – i uprkos tome dao mi otkaz. Smije li on to? Dobijam li samo 80 odsto plate za vrijeme otkaznog roka?

    Da, on to može – jer nažalost otpuštanje nije zabranjeno iako je prijavljeno prinudan prekid rada. Ali poslodavac ne smije više podnijeti zahtjev za naknadu usljed prinudnog prekida rada , i za vrijeme otkaznog roka Vam duguje punu platu.

  • Imam novi posao, sad šef želi da napustim prije nego što započnem na novom poslu.

    Čim su dvije strane sklopile ugovor onda je taj ugovor prihvaćen od obe strane – svejedno da li je ugovor pismen ili usmen -, on važi i mora se poštovati. Ako Vaš novi šef želi da Vam da otkaz prije nego započnete da radite, on to može. On mora da se pridržava otkaznog roka, i za to vrijeme Vam duguje 100 odsto platu. Ako se niste drugačije dogovorili, za vrijeme probnog radnog vremena otkazni rok je 7 dana.

  • Postoje li posebni propisi o otkaznim rokovima i zaštiti od otkaza?

    Ne, što se tiče otkaznih rokova i zaštite od otkaza tu se ništa nije promijenilo.

Zaposleni na određeno vrijeme i privremeno zaposleni kao i zaposleni koji rade na poziv

  • Radim na određeno vrijeme na satnicu. Da li ću dobiti platu iako nema više naloga?

    U osnovi da, poslodavac Vam duguje platu, čak i ako Vas ne zove na posao svejedno da li ste zaposleni stalno ili privremeno na satnicu. Jedini preduslov za to je da je radno vrijeme regulisano ugovorom, a ne da Vas šef na osnovu raspoloženja kad mu je volja zove da radite na satnicu. Ugovor se može zaključiti i usmeno ili prećutnim putem kroz odgovarajuće ponašanje. (vgl. Posao po pozivu, vidi dole)

    Ako je Vaše radno vrijeme regulisano na ovaj način, duguje Vam se plata – čak i u slučaju zatvaranja preduzeća: Savezno vijeće je zaključilo da za vrijeme korona krize za zaposlene koji su novi takođe postoji pravo na naknadu usljed prinudnog prekida rada.  

  • Zaposlen sam privremeno, firma u kojoj bi trebalo da radim zatvara se. Da li dobijam platu?

    Da, ali ne od preduzeća za koje bi trebalo da obavljate poslove, već od agencije koja Vas unajmljuje, sa kojom imate ugovor. Ova agencija, a ne operativno preduzeće, mora da Vas informiše o raskidu ugovora. U slučaju neograničenih naloga zapošljavanja važe otkazni rokovi od dva dana (prva 3 mjeseca) do 1 mjesec (od 7. mjeseca zaposlenja). Kod ugovora na određeno vrijeme važi ugovor do datog datuma zaposlenja – do tada postoji pravo na platu.

  • Radim po pozivu, neredovno, ponude neposredno po pozivu. Šta dobijam?

    Ako ste radili veoma neredovno i Vaš šef je slobodno odlučivao hoće li Vas pozvati ili ne na posao – onda nemate pravo na platu, ako Vas šef više ne poziva na posao

    Ako ste, s druge strane, duže vremena radili sa relativno stalnim brojem sati i više Vam nije dodijeljen posao, imate pravo na platu. Jer Vi polazite od toga da biste mogli obavljati isti obim posla. Poslodavac mora da Vam da otkaz ukoliko želi da okoča isplatu plate. Ali i za vrijeme otkaznog roka imate pravo na platu.

    Ako Vaš poslodavac jednostrano određuje kad treba da radite, imate pravo na prosječnu platu, ako Vas poslodavac iznenada prestane zvati na posao. Takođe imate pravo na prosjek plate za vrijeme otkaznog roka. Kao prosjek se uzima prosjek poslednjih 12 mjeseci, eventualno i manje, ako je radni ugovor trajao kraće.

  • Da li imam pravo na naknadu usljed nužnog prekida rada ako sam radio po pozivu?

    Da, ali samo ako nema većih mjesečnih fluktuacija po pitanju radnog vremena – prosječno radno vrijeme je presudno. To znači, ako stvarno mjesečno radno vrijeme ne odstupa za više od 20 procenata od prosječnog radnog vremena. Sa prosječnim mjesečnim radnim vremenom od 100 sati stvarni posao mora da iznosi između 80 i 120 sati mjesečno.

  • Da li kod rada po pozivu ostvarujem pravo na pomoć za nezaposlene?

    Da, ako poslodavac da otkaz. Za vrijeme otkaznog roka imate pravo na prosječnu dosadašnju platu, ona se obračunava na bazi prosjeka poslednjih 12 mjeseci, ili za kraći vremenski period.

    Takođe postoji određeno pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti ako Vaš radni ugovor nije raskinut, ali Vas Vaš šef više ne poziva na posao. U tom slučaju se radi o tzv. predviđenom prekidu rada, koji dovodi do toga da ostvarujete pravo na naknadu za nezaposlene. Preduslov za to da je radni odnos trajao najmanje 6 mjeseci, i da ste redovno pozivani na posao. U ostalim slučajevima za obračun je presudno prosječno radno vrijeme. Mjesečna odstupanja ne smiju da iznose više od 10% odn. 20%, ovisno od trajanja radnog odnosa. U svakom slučaju prijavite se na RAV.

  • Radio sam po pozivu, ne dobijam više naloge, brinem za platu. Šta da radim?

    Ako Vi kao zaposleni po pozivu ne dobijate više naloge od Vašeg šefa, mi Vam predlažemo da preduzmete sledeće: upozorite svoga poslodavca (najbolje pismeno) da je obavezan da Vam i dalje isplaćuje platu ukoliko ste ispunili gore navedene preduslove (v. gore). Ako šef odbije da prijavi zahtjev za naknadu usljed prinudnog prekida rada, onda se prijavite na regionalni centar posredovanja rada za primanje dnevnica iz fonda za nezaposlena lica.

Prekovremeno radno vrijeme odmor – šta važi u doba korone?

  • Moj poslodavac zahtijeva da kompenzujemo prekovremene sate – da li je to u redu?

    U principu Vi ste obavezni da svoje prekovremene sate kompenzirate kroz slobodno vrijeme, i šefu je tako i tako potrebna Vaša saglasnost izuzev ako je Vašim ugovorom ili opštim kolektivnim ugovorom regulisano da poslodavac može jednostrano da odredi kompenzaciju prekopvremenih sati.

    Međutim kao zaposleni ste dužni da u izuzetnim situacijama učestvujete u kompenzaciji prekovremenih sati, ako preovladavaju interesi preduzeća. Ako zbog korona krize mora da se smanji posao u Vašem preduzeću, ili se mora zatvoriti, ako je to slučaj, onda je primjena za kompenzaciju prekovremenih sati potpuno razumljiva. (Čl. 321 OR)

    Međutim ako kompanija zbog korona krize podnese zahtjev za naknadu usljed nužnog prekida rada onda ovo pravilo otpada. Jer prema odluci Savezne vlade prekovremeni sati se ne moraju u tom slučaju kompenzirati, prije nego li se podnese zahtjev za naknadu usljed nužnog prekida rada.

  • Da li moram da informišem šefa ako sam bio u rizičnoj zoni ili imao kontakt sa zaraženim ljudima?

    Da. Vi ste obavezni da obavijestite svog poslodavca, kako bi mogao da preduzme neophodne mjere zaštite. (Čl. 321a OR, dužno poštovanje lojalnosti)

  • Mnogo radnih kolega je bolesno, šef zahtijeva prekovremeni rad. Smije li on to?

    Ako je prekovremeni rad potreban za preduzeće, dužni ste da radite prekovremeno, koliko je to u Vašoj moći i razumnom obimu. Hitne porodične obaveze, na primjer, mogu učiniti da prekovremeni rad nije prihvatljiv. Međutim i u slučaju korona krize mora da se poštuje Zakon rada (maksimalno radno vrijeme, poštovanje odmora pauza), izuzev određenih takozvanih sistemski relevantnih oblasti, kao što su bolnice, gdje je Savezno vijeće privremeno stavilo van snage pravilo poštovanja maksimalno dozvoljenog radnog vremna i periode odmora.

  • Moj poslodavac želi da uzmem prinudni odmor. Može li on to?

    U osnovi poslodavac određuje vrijeme odmora. Ali on mora uvažiti želje zaposlenog koliko je to moguće. Obično se odmor reguliše međusobnim dogovorom, ali u slučaju neslaganja, šef može jednostrano da odredi korištenje odmora iako pod određenim uslovima. Tako npr. jednostrano propisan odmor mora se u pravilu najaviti 3 mjeseca unaprijed. (Čl. 329c stav. 2 OR)

    Što se tiče ovog roka, široko rasprostranjeno uverenje je da on može biti kraći – Unija je mišljenja da nema razloga da se mijenja uobičajeno pravilo. Pored toga za vrijeme pandemije svrha odmora je i dalje odmor i mora biti zagarantovan. Dogovor o odmoru nije stoga moguć ako je neko pod službenim karantinom.

  • Uskoro ću na odmor, ali putovanje je otkazano, a ni u Švajcarskoj situacija nije dobra. Želim da odložim odmor ali šef odbija. Može li on to da uradi?

    Ovo pitanje je zapravo kontroverzno. Mi u Uniji smatramo da Vaš šef ne bi trebalo da insistira na tome da treba iskoristiti godišnji odmor koji je već ukljižen i odobren jer uživanje u odmoru mogućnost korištenja su ugroženi. Međutim u pravnoj teoriji postoji i potpuno drugačije mišljenje – naime da korona i s tim povezana ograničenja putovanja i odmora nisu dovoljan razlog da se spriječi svrha odmora. U tom pogledu šef može insistirati na korišćenju dogovorenog odmora. Na kraju krajeva odlučuje sud. Bilo bi drugačije za slučaj karantene, neophodne samoizolacije ili ako se razboliš:Odmor se ne može tu zaračunati.

  • Smijem li da koristim odmor za vrijeme prinudnog prekida rada (Kurzarbeit)?

    Da, i za odmor imate pravo na punu platu kao da prinudnog prekida rada nema.

  • Ako ja kao satničar za vrijeme prinudnog prekida rada uzmem odmor, da li dobijam platu?

    Ako uz satnicu normalno dobijate i dodatak za odmor onda normalno za vrijeme odmora nemate pravo na platu. Ovo se takođe odnosi i za vrijeme prinudnog prekida rada, i za vrijeme odmora u tom slučaju nemate pravo na naknadu za prinudan prekid rada. Jer Vam je odmor isplaćen uz platu kao dodatak na satnicu. Kod 4 nedjelje odmora dodatak iznosi 8,33 procenta.

  • Može li moj šef da me šalje da ostanem kod kuće nakon odmora, jer misli da sam bio u rizičnoj zoni?

    Da, smije da Vas pošalje kući, Međutim, Vi i dalje imate pravo na platu. Osim ako u trenutku putovanja nije bilo službeno naređenje zabrane putovanja za to područje od strane službenih vlasti. U tom slučaju gubite pravo na platu, jer se smatra da ste svoju radnu nesposobnost sami prouzrokovali.

  • Ako se za vrijeme odmora zaglavim u rizičnoj zoni, imam li pravo na platu?

    Sve zavisi. Ako ste zadesili na mjestu koje je zvanično pod karantinom, imate pravo na platu. Ako niste u zoni karantina nemate pravo na platu – ukoliko se ne vratite na vrijeme sa odmora sami snosite riziko za to. Ovo se takođe odnosi, na primjer, ako Vaša avio-kompanija do daljnjeg ne obavlja povratne letove za Švajcarsku.

Put do posla i javni prevoz, poslovna putovanja, pogranična zona

  • Da li šef može zahtijevati poslovna putovanja u rizične zone? Smijem li to odbiti?

    Ako u Vašem radnom ugovoru stoji da morate poslovno putovati i šef to zahtijeva od Vas, morate to učiniti – sve dok vlasti nisu izdale upozorenje o putovanju na dato odredište. Ako postoji upozorenje od Ministarstva spoljnih poslova (EDA), možete odbiti poslovno putovanje. Isto tako ako imate zdravstvene probleme koji bi se još više pogoršali u rizičnoj zoni, poslodavac je dužan da zaštiti zdravlje zaposlenih. (Čl. 328 OR)

  • Zbog korone ne mogu na posao sredstvima javnog prevoza, šef mi prijeti?

    Ako ne možete raditi zbog poremećaja saobraćaja javnog prevoza, poslodavac Vam ne mora platiti platu za izgubljeno radno vrijeme. Ako posao možete obavljati od kuće (Homeoffice), poslodavac je dužan da Vam isplati platu. U svakom slučaju Vaš šef Vam ne može dati otkaz zbog poremećaja u javnom prevozu.

  • Ja sam u pograničnoj zoni, granice su zatvorene. Imam li pravo na platu?

    Da, jer ovde se radi o odluci Savezne vlade, i to spada u riziko poslodavca (Čl 324 OR). Pored toga, Vaš poslodavac može da za Vas prijavi naknadu za nužni prekid rada zato što pripadate pograničnoj zoni.

Učenici – između preduzeća i kućnog školovanja

  • Ja sam učenik i škola je zatvorena. Moram li sada da radim 100 odsto?

    U osnovi ne. Postupak koji su organizacije za stručno usavršavanje prihvatile u vezi koronakrize predviđa da nastavu treba nastaviti u najvećoj mogućoj mjeri. Učenici moraju na dan kad bi imali nastavu da rade od kuće ili u preduzeću da rade za školu., Škole se trude za digitalni oblik učenja. U nekim situacijama se mogu napraviti izuzeci i dopustiti da rade za preduzeća koja moraju da rade a nemaju dovoljno personala (npr. zdravstvo, socijalno, trgovine), za to su odgovorne kantonalne profesionalno obrazovne službe. Bez tog izuzeća učenicima nije dozvoljeno da na dane za nastavu rade.